Još je jedna (koja?) reforma mirovinske reforme mirovina u tijeku, a nove promjene se najavljuju u prvih stotinu dana nove Vlade uz ogradu da se mirovine i druga socijalna davanja neće smanjivati dok bude bilo ikakvih mogućnosti uštede. I mirovine.hr će pratiti odjeke tih prijedloga, procesa promjena mirovina i konačnih rezultata koji će na jedan ili drugi način pogoditi većinu građana Hrvatske.

Koncept državnih mirovina (odnosno mirovina iz sustava generacijske solidarnosti) je odlična stvar, no da bi takav sustav dugoročno funkcionirao, treba biti barem tri puta više zaposlenih radnika u odnosu na broj primatelja mirovina. Prije stotinjak godina, kada je takav sustav i kreiran aktivnih radnika je bilo gotovo četiri puta više nego korisnika mirovina dok je danas u Hrvatskoj taj odnos tek nešto malo veći od jedan-na-jedan. Možda vas brine nedostatnost državnih mirovina i vjerojatnost da će u budućnosti one biti još manje pa se pitate kako do veće mirovine? Dio rješenja je možda isplanirati svoju privatnu mirovinu. No, kako stvoriti značajni kapital koji će biti dovoljan za financijski ugodnu mirovinu? Na ovim stranicama najviše ćemo donositi vijesti o mirovinama i citirati druge medije koji se bave temom mirovine u Hrvatskoj, a ponegdje nam se možda i zalomi poneki komentar.

15.3.2012.  Nedavno objavljena statistika HZMO pokazuje da je sada u hrvatskom mirovinskom sustavu približno odnos 119 radnika koji doprinosima pokrivaju mirovine prema 100 umirovljenika koji primaju te mirovine. Naravno da to nije održivo jer je von Bismarckov sustav međugeneracijske solidarnosti računao sa barem tri zaposlena na svakog umirovljenika pa su potrebne uplate iz državnog proračuna da pokriju razliku. Jasno je i da treba privatna mirovina - što može doista značiti različite mogućnosti i kombinacije ovisno o privatnoj situaciji svakog budućeg umirovljenika - kao i da sa štednjom za mirovinu treba početi što ranije. No, koliko je taj što raniji početak doista bitan? Detaljniji obračun će pokazati kalkulator privatne mirovine, a evo sažetka: ako muškarac planira u punu starosnu mirovinu sa 65 godina i želi primati 400 EUR mjesečno dodatne privatne mirovine onda će to postići ako krene štedjeti sa 35 godina izdvajajući 150 EUR mjesečno ali ako krene štedjeti tek sa 50 godina onda će za istu mirovinu izdvajati 350 EUR mjesečno. Dakle, za većinu ljudi rješenje je privatna mirovina - i to što prije, a kod pravovremenog planiranja mirovine može pomoći i softver za osobne financije.

8.2.2012.  Jedna od rutinskih preporuka zemljama koje su ušle u aranžman sa MMFom uključuje i rezanje troškova za mirovine. Nije to čudno, no čini se da je situacija slična u razvijenim kao i u manje razvijenim ekonomijama gdje u prosjeku dvadeset posto ukupne javne potrošnje otpada na mirovine. Prema istraživanjima MMFa Hrvatska je u gornjih dvadeset posto od pedesetak istraživanih zemalja po udjelu troškova za mirovine u BDPu sa 10,6 posto u 2010. godini. Ispred nas po visini potrošnje za mirovine je šaroliko društvo mahom članice EU: Austrija (13,9 posto), Francuska (13,3 posto), Grčka (12,1 posto), Italija (14,7 posto), Portugal (12,7 posto), Poljska (11,3 posto) te Ukrajina (17,7 posto). Prema istom istraživanju MMF očekuje povećanje udjela troškova za mirovine za dodatnih 20 do 30 posto pa bi hrvatskih desetak posto moglo postati dvanaest ili trinaest posto udjela u BDPu. Nije veselo, no rješenje je privatna mirovina.

11.1.2012.  Čini se kako se počinju ostvarivati neka od predizbornih obećanja Kukuriku koalicije, ono o ukidanju povlaštenih mirovina. Naravno, ne svih i svima. Prema nekim najavama na dnevnom redu za prvu sjednicu Sabora u novom sazivu predviđenu za 18. siječnja naći će se i zakonske izmjene kojima će se ukinuti povlaštene mirovine za saborske zastupnike, članove Vlade i suce Ustavnog suda. To je novinarima nakon sjednice predsjedništva Sabora jučer rekao novi prvi čovjek parlamenta Boris Šprem: "Koliko sam informiran, priprema se Zakon o ukidanju povlaštenih mirovina. On je već u grubim konturama i završen. Ići ce prema Vladi od nadležnog ministarstva. Očekuje se da će to na ovoj sjednici Hrvatskog sabora biti i usvojeno."

15.11.2011.  Prema nekim istraživanjima skoro svaki treći umirovljenik u Hrvatskoj živi ispod granice siromaštva, a Savez umirovljenika Hrvatske pak tvrdi da je čak 80 posto umirovljenih građana siromašno. Koji god postotak je točan - preveliki je.

Kod planiranja privatne mirovine danas na hrvatskom tržištu postoje više-manje svi financijski proizvodi poput osiguranja života ili rentnog osiguranja, mirovinskih te investicijskih fondova, itd. No, nedostaje educiranih (i možda tek licenciranih?) savjetnika za mirovine. Idealno, to su ljudi školovani da prepoznaju cijelu financijsku sliku svojeg klijenta i prema njegovim priroritetima slože program bolja mirovina.

Naravno, kako se životna situacija mijenja, tako će se mijenjati i individualni program: ljudi se vjenčaju i rastaju, imaju djecu ili nemaju, djeca odrastu i odu od kuće, imaju riješeno stambeno pitanje ili otplaćuju kredit, itd. Možda najlakši put je "unaprijediti" agente koji prodaju osiguranje i uz dodatnu edukaciju stvoriti osobe koje vide cijelu sliku oko mirovina. Vrijeme će pokazati hoće li se takvi pojaviti na hrvatskom tržištu prije nego sami dođu iz EU - kao jaka konkurencija koja to već radi godinama ili desetljećima znajući da privatna mirovina nije luksuz nego potreba.

21.10.2011.  Hrvatski laburisti predstavili su svoj izborni program pod naslovom "Plan A" kojim planiraju prvenstveno zaštiti sve one koji žive od svog rada. Želja im je biti lokomotiva borbe za pravednu i socijalnu državu, a protiv onih koji maksimaliziraju profite. Kako će se to odraziti na visinu mirovina? Pogledajte ...

14.10.2011.  Vlada je napokon uvidjela veliki utjecaj i važnost financijske edukacije u vezi mirovina, zbrinjavanja za mirovinu i planiranja privatne mirovine kao dodatka uz državnu starosnu mirovinu koja u većini slučajeva nikako neće biti dovoljna za pristojan život budućih umirovljenika. O tome govori jedno istraživanje hrvatskog mirovinskog sustava iz 2010. godine i najava rezultata nove studije iz 2011. godine. Kako god bilo, rezultati ovih istraživanja su vrlo slični i pokazuju da će u budućnosti većini umirovljenika u Hrvatskoj dobro doći dodatna privatna mirovina.

27.09.2011.  HDZ je danas održao konferenciju za novinare i predstavio svoj predizborni program. Kako donosi Index.hr: "... HDZ se odlučio na kasniji datum predstavljanja programa, jer kako kaže (predsjednica HDZa Jadranka Kosor), da su to uradili ranije - svi bi ih prepisali.".

Sva briga za hrvatske mirovine i umirovljenike je stala u jednu rečenicu Jadranke Kosor koja je nakon uvjeravanja da će se cijeli dug umirovljenicima isplatiti do 2013. godine još naglasila: "Nećemo smanjivati mirovine, nego ćemo omoguciti umirovljenicima dodatnu zaradu, isplatit ćemo im zadnju ratu do 2013.".

I to je uglavnom to. Kasnije je na jedno pitanje iz publike odgovorila i u vezi braniteljskih mirovina: "Apsolutna je dezinformacija i podvala da će se mirovine ratnim vojnim invalidima smanjivati ulaskom u EU".

15.09.2011.  Kukuriku koalicija, savez četiri stranke (SDP, HNS, IDS i HSU) objavio je svoj predizborni program, a u dijelu koji se tiče mirovine, mirovina i umirovljenika zanimljivo je nekoliko stvari koje sami ističu: (1) postojeća razina mirovina neće se smanjivati, (2) cilj nam je postupno povećavati iznos prosječne mirovine u odnosu na iznos prosječne plaće, (3) jedna od mjera u nastavku mirovinske reforme bit će ukidanje povlaštenih mirovina saborskim zastupnicima, članovima Vlade i sucima Ustavnog suda.

Ovo djeluje kao dobar početak, detalje nismo iznosili niti komentirali jer su dostupni preko linka desno. Naravno da ćemo spomenuti i planove u vezi mirovina iz programa HDZa, pa i ostalih stranaka - kada ih objave.

01.08.2011.  Kako je jučer objavio portal SEEbiz.eu, Blok umirovljenici zajedno (BUZ) izvijestili su priopćenjem za medije da će, ako je točna informacija plasirana u medijima da će Vlada zamrznuti mirovine, preispitati svoju odluku o daljnjem sudjelovanju u radu Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.

13.07.2011.  U današnjem broju Vjesnik.hr donosi tekst pod naslovom "Zbog duga upitna isplata američkih mirovina", naslovom koji samo rijetke može iznenaditi. I nastavlja objašnjavajući u podnaslovu ovakav bombastični - i čini se sasvim opravdani - naslov: "Kongres mora do 2. kolovoza podići granicu zaduživanja. U suprotnom država neće moći ispuniti svoje financijske obveze u vezi mirovina".

23.05.2011.  Današnji tekst na portalu Deutsche Welle već naslovom razbija iluzije dobrog života od mirovina za sve u EU, pa tako i za umirovljenike: "Siromaštvo u bogatoj Njemačkoj". Iako statističari OECD i drugih institucija koje istražuju taj problem nisu jedinstveni oko metode izračuna praga siromaštva, procjenjuju kako je približno dva milijuna odnosno desetak posto njemačkih umirovljenika u toj kategoriji.

18.04.2011.  Kako navodi današnji Večernji list, jučer se dogodilo spontano okupljanje umirovljenika pred sjedištem zagrebačke policije u Petrinjskoj ulici. Razlog je nedavna odluka gradonačelnika Milana Bandića da svi umirovljenici za dobivanje besplatnog pokaza za ovu godinu moraju predočiti potvrdu o prebivalištu.

28.03.2011.  Povlaštene mirovine postale su kamen smutnje pa sindikati (i ne samo oni) smatraju kako je ukidanje tzv. povlaštenih mirovina rješenje za kronični problem redovite isplate ionako premalih mirovina.

07.02.2011.  Prosječna mirovina je pokazatelj velikog broja mirovina koje su manje od prosjeka, a prosjek im "kvari" mali broj mirovina koje su znatno veće od prosjeka. Kako god, prosjek i statistika su kao kupus i sarma, pa i mirovina.

22.01.2011.  Pitanje mirovina za policijske službenike opet je aktualno. I neka je. No, mišljenja su podijeljena, a čini se niti kako dvanaest godina rješavanja istog pitanja nije donijelo neka značajna poboljšanja mirovina.

19.01.2011.  Ove godine, nakon 'mini porezne reforme' provedene u prošloj godini, hrvatska Vlada se namjerava pozabaviti 'povlaštenim mirovinama' iako te mirovine sve više opterećuju državni proračun na pored ostalih mirovina.